Sigurno ste već Äuli za Internet of Things, ili ste bar ispratili vesti o raznim stvarÄicama koje su do juÄe bile obiÄne, a već danas se mogu povezati na mrežu i komunicirati sa korisnikom (ali i drugim ureÄ‘ajima). Iako se priÄa o IoT segmentu svakoga dana sve više zahuktava, svi se slažu oko jedne stvari: Još uvek smo na poÄetku!
Na ovogodišnjoj Coding Serbia konferenciji, nekoliko predavanja je ukazalo na razliÄite aspekte koji prate IoT tematiku. Ta predavanja zajedno daju jednu finu celinu.
Ako se osvrnemo na jedan deo predavanja koje je održao Dejan Dimić, jasno je da će narednih 10 godina u Internet of Things sektoru biti vrlo dinamiÄno. Po nekim istraživanjima, već sada 55% mobile developera ima priliku da radi na projektima koji se u odreÄ‘enoj meri tiÄu nekih od IoT komponenata.
Do 2025 godine će biti 50 milijardi konektovanih ureÄ‘aja (trenutno 25 milijardi), što jasno ukazuje na to otkud procenjena vrednost tržišta na 11 biliona dolara (eng: 11 trillion). Drugi predavaÄ, Benjamin Cabe, izneo je predviÄ‘anja da će u narednih 5 godina potreba za IoT developerima narasti za 5 puta. Nakon ovih podataka, priÄa da smo trenutno na samom poÄetku IoT ere dodatno dobija smisao.
Kao i na svakom poÄetku, i sada se neke "boljke" moraju uzeti u obzir kada planirate realizaciju svoje ideje. Trenutno najuoÄljivija "boljka" je visok stepen fragmentacije, tj. veliki broj proizvoÄ‘aÄa, platformi i protokola koji Äesto nisu meÄ‘usobno kompatibilni pa ukoliko na poÄetku pogrešite u planovima, možete naići na komplikacije. Standardizacija će biti jedna od većih tema u narednom periodu. TakoÄ‘e, bezbednost podataka je opšta tema koja se preliva i na ovaj segment, najviše u oblastima koji se direktno tiÄu privatnosti korisnika.
Svoj izbor, iz tog širokog dijapazona platformi i alata, posetiocima je želeo da predstavi Benjamin Cabe. Kada je reÄ o izboru hardvera sa kojim treba poÄeti, Benjamin na svom blogu predlaže 3 platforme o kojima treba razmisliti. Pošto Benjamin Cabe dolazi iz Eclipse fondacije, nije teško pretpostaviti da su sva predložena softverska rešenja i alati bili zasnovani na Java programskom jeziku.
Imajući u vidu rasprostranjenost Jave i konstantan trud zajednice da ponudi nova rešenja za nove trendove, nije teško pretpostaviti da će se ovaj jezik naći u samom vrhu kada je reÄ o razvoju rešenja za IoT. Benjamin se potrudio da ukaže na konkretne projekte, kao što su Kura, Paho i SmartHome, a koji će olakšati razvoj rešenja za Internet of Things.
PriÄa o komunikacijskim protokolima je sliÄna kao i kod hardverskih platformi. Imajući u vidu da smo na samom poÄetku, svako ko je ušao u IoT "trku" ima svoju viziju na kom bi "jeziku" mašine trebalo da komuniciraju. Situacija je nešto jasnija jer u ovakvim segmentima se najÄešÄ‡e pristupa prilagoÄ‘avanju i inovaciji već poznatih protokola a reÄ‘e traganju za potpuno novim rešenjem. Jednostavno, postoje rešenja dokazana u praksi koja samo treba primeniti na ovaj segment uz potrebne izmene.
Holly Cummins je na sceni dodatno utvrdila dve stvari koje su već bile poznate. Prva od njih se tiÄe MQTT protokola. Iako postoji više protokola koji se u ovom trenutku izdvajaju, svako od njih sa svojim prednostima i manama, MQTT je dosta brzo dospeo na sam vrh. Najviše zbog lake integracije, malog "otiska", već poznatog naÄina funkcionisanja, a i to što je IBM stao iza njega nije loša stvar.
Druga stvar se tiÄe izbora IoT Brokera, tj. posrednika izmeÄ‘u IoT ureÄ‘aja i aplikacije koja vrši monitoring i/ili upravljanje. IBM Bluemix platforma je na nekoliko predavanja bila spomenuta kao prvi izbor, najviše zbog dobrog paketa alata i servisa koji se nude IoT developerima. MeÄ‘u njima je i broker što će osigurati da vašem ureÄ‘aju možete pristupiti u svakom trenutku sa bilo kog mesta (koje poseduje Internet konekciju). Dodatna pogodnost je besplatan pristup poÄetnom paketu koji je sasvim dovoljan za eksperimente i testiranje, pre nego što se javi potreba da uzmete neki od plaćenih paketa.
Iako je jasno da mašine (meÄ‘usobno) komuniciraju nekim tamo brojkama, i da uvid u tu komunikaciju Äesto daje neke redove koji više liÄe na scenu iz Matriksa nego na neki smileni niz podataka, dosadašnji razvoj tehnologije je doveo do jednog konsenzusa - suvoparne tabele, veliki tekstualni dokumenti i stranice više nisu prihvatljiv naÄin za prikaz podataka.
Ville Ingman se potrudio da njegova prezentacija u svakom smislu bude lepa. U prethodnom tekstu sam pomenuo da je doneo drona koji je leteo u sali tokom njegovog predavanja. Parametri leta su najpre prikazani u tekstualnom formatu a onda su uporeÄ‘eni sa vizuelnim prikazom tih istih podataka. Malo je reći da vizuelni prikaz analitike kroz Vaadin interfejs ima mnogo više smisla i nudi mnogo više mogućnosti.
Ono što je Ville želeo da istakne jeste da se IoT, pored meÄ‘usobne komunikacije mašina, tiÄe i ljudi pa im u skladu sa najboljom praksom treba i prikazati podatke i kontrole. Laka implementacija i lep interfejs su aduti na koje raÄunaju u Vaadin kompaniji.
Internet of Things priÄa je tek na poÄetku. Radi se o vrlo konkretnom, opipljivom i nadasve zanimljivom segmentu Äiji pun potencijal još uvek ne možemo da zamislimo. Narednih 10 godina će biti puno inovacija, promena i novih rešenja. Pored kategorija u ovom tekstu, treba razmišljati o testiranju tih rešenja, o pakovanju (jer će se "stvarÄice" naći kako u kućamo tako i na otvorenom, u svim vremenskim uslovima), napajanju, senzorima, ... Ukoliko želite da budete deo ICT budućnosti, predlažem da uzmete IoT segment u ozbiljnije razmatranje. Dok smo na poÄetku.
06.11.2015. 08:40
Niko nije javno odgovorio na ovaj tekst. Budi prvi?
Autor ovog bloga je zaljubljenik u informacione tehnologije i njihovu primenu u svakodnevnom životu. Zastupnik pozitivne strane priče. Samostalni aktivista u poslu sa zmajevima. Ne lovi ih, komunicira sa njima. Ne boji se vetrenjača jer zna kako rade. Jednom rečju - Techtivist. Za sve ostale informacije i pitanja, tu su kontakt podaci.
Facebook: /ITkutak Twitter: @ITkutak Mail: ITkutak.com@gmail.com
Sta Vi mislite?